Intolerancija na hranu

Šta je to intolerancija na hranu ?

Intolerancija (netolerancija, netrpeljivost) na određene namirnice iz ishrane se najpribližnije, laički, a po svom delovanju, može opisati kao tiha, skoro neprimetna, konstantna alergijska reakcija organizma, mada, to treba naglasiti, intolerancija nije klasična alergija.

Šta je klasična alergija ?

Alergija predstavlja odbranu organizma od štetnih materija iz okoline. Karakteristični pokazatelji alergije, koji se javljaju u kratkom periodu nakon uzimanja neke namirnice, jesu otečene usne ili grlo, osip na koži, kijanje, senzacija gušenja... i oni su prilično jednostavno uočljivi. Ove, klasične, manifestacije alergije (tip I) nisu česte, i od njih pati izuzetna manjina ljudi.

Za razliku od klasničnih alergija, intolerancija na hranu je prilično česta pojava. Ona se može razviti u bilo kom životnom periodu, i najčešće neprimetno. Čak i bebe koje se hrane majčinim mlekom mogu biti osetljive na neke od supstanci iz tog mleka.

Za razliku od alergija tipa I, intoleranciju na hranu nije lako primetiti, pa, posledično, ni izbeći, jer se ona može ispoljiti čak i više dana nakon uzimanja neke namirnice. Zbog toga pogođeni pojedinac nije u stanju da poveže nastale simptome sa uzimanjem neke hrane koju je pojeo pre npr. tri dana. Tako je moguće da, na primer, imate intoleranciju na zelenu salatu, paradajz, jogurt ili mleko

Intolerancija na neku namirnicu izaziva imuni sistem na pojačani rad i na promene u metabolizmu kojih ne moramo odmah biti svesni.

Koji je uzrok intolerancije ?

Intoleranciju uzrokuje stalno ili ponavljano unošenje rizičnih namirnica. Premda nepogodne za naš organizam, te se namirnice ne mogu do kraja svariti, čime remete crevnu funkciju. Te nepotpuno svarene namirnice imuno sistem prepoznaje kao strane materije, i kreće ih napadati. Posledice tog napada su upalni procesi i lezije, što nadalje alarmira imuno sistem na dodatnu aktivnost. Time naš organizam ulazi u začarani krug. U krajnjoj posledici, pojačani rad imuno sistema dovodi do poremećaja metabolizma, slabljenja celokupnog energetskog sistema, i, posledično, akutnih ili hroničnih oboljenja.

Zašto se javlja intolerancija na hranu?

Intolerancija često nastaje kao proizvod interakcije različitih elemenata. Neki od njih su:

    • veoma jednolična prehrana • masovna proizvodnja hrane

    • hronična upotreba alkohola

    • uzrast u kome je došlo do prvog kontakta sa antigenom

    • priroda i količina antigena

    • učestalost korištenja (hronicitet)

    • stress i uticaj sredine

    • crevne infekcije - poremećaj permeabilnosti tankog creva

    • lekovi

    • genetska predispozicija

    • imunološki status domaćina

Dijagnostika intolernacije

Postoji više metoda za otkrivanje intolerancije na hranu. Jedne spadaju u kategoriju imunoloških, a druge su bazirane na odredjivanju vibracionog sklada ili nesklada izmedju organizma i namirnica.

Imunološka dijagnostika bazirana je na odredjivanju nivoa specifičnih antitela (IgG) u odnosu na pojedine proteine iz namirnica (analize iz krvi).

Biorezonantna dijagnostika (analize putem računara bez vađenja krvi - novije, komfornije metode)

Kada se utvrdi koje namirnice ne odgovaraju, isključuju se iz ishrane najkraće u intervalu od 3 meseca. Kada iz režima ishrane izbacite odredenu namirnicu, pokušajte da je zamenite nekom drugom iz te grupe namirnica na koju niste intolerantni.

Sa takvom ishranom organizam dobija ono što mu je potrebno i uskladjen je. Rezultat je smanjena želja za prekomernim količinama hrane a najčešći propratni efekat je reguliacija telesne težine.

Nakon dovoljne pauze i postignutog efekta, uz konsultaciju s lekarom, može se u kontrolisanim količinama uzimati i do tada 'zabranjena' hrana.

Namirnice koje izazivaju njačešće reakcije intolerancije

Ova činjenica ne negira nutritivne kvalitete tih namirnica. Njen značaj je u tome da ona kod pojedinca izaziva raznovrsne simptome i poremećaje koji se na jednostavan nacin mogu rešiti eliminacionom dijetom.

Svako može razviti alergiju na hranu koju najčešće konzumira, ukoliko je digestivni sistem propustljiviji, sto rezultira prodorom nedovoljno razgradjenih supstanci hrane u krvotok.

Sledi spisak najčešćih alergena:

    • kravlje mleko

    • pšenica

    • gluten iz pšenice, raži, ječma

    • kvasac

    • belance

    • indijski orah

    • žumance

    • beli luk

    • soja

    • brazilski orah

    • rakovi i školjke

    • badem

    • kukuruz

    • lešnik

    • ovas

    • sočivo

    • kivi

    • ljuta paprika

    • susam

    • suncokret

    • kikiriki

    • Namirnice koje sadrže sulfite

Ovaj spisak predstavlja statistički rezultat, i nije obavezno da su sve namirnice sa njega nepoželjne za vas. Zbog toga se i radi individualno dijagnostika intolerancije, da bi se tačno utvrdilo koju hranu Vi treba, a koju ne, da konzumirate u cilju poboljšanja opšteg zdravstvenog stanja.

Ljudi koji imaju probleme sa intolerancijom na hranu mogu imati više od jednog simptoma u isto vreme!

PROBLEMI KOJI MOGU BITI POVEZANI SA INTOLERANCIJOM NA HRANU

Varenje: nadimanje, zatvor, proliv, gorušica, bolovi u stomaku, iritabilna creva

Koža: osip, crvenilo, svrab, ekcemi, psorijaza

Disajni organi: zapušen nos, pojačana sekrecija, upala sinusa, napadi kijanja, nadražajni kašalj, laringit

Kardio-vaskularni sistem: povišeni krvni pritisak, aritmije, cirkulatorne smetnje, glavobolje, migrene,

Problemi u metabolizmu: šećer i masnoće, gojaznost, celulit,

Hormonski poremećaji: klimakterične tegobe, neregularnost menstrualnog ciklusa

Kičma i koštano-zglobni sistem: degenerativne izapaljenske bolesti kičme i zglobova

Psihološka sfera: depresivna raspoloženja i anksioznost, gubitak motivacije, hiperaktivni sindrom, poremećaj sna, sindrom smanjene pažnje kod dece

Sindrom hroničnog umora

Kod mladih i zdravih organizama, uzrok netolerancije na hranu jeste jednolična ishrana, potpomognuta hormonalnim promenama ( pubertet) i izlaganju stresu ( nedovoljan san, pojačani psiho-fizički napori).